Upute za autore

Za Psychē mogu pisati studenti psihologije te studenti drugih struka zainteresirani za psihologijske teme. U daljnjem tekstu pronaći ćeš informacije o temama i vrstama članaka koji se objavljuju u Psychēu, opis procesa koji članci prolaze prije objave te tehničke specifikacije vezane za izgled članaka i referenciranje.

Svaki broj časopisa ima temu broja. Uz tu temu, u broj ulaze i članci koji se bave drugim temama. Svaki urednik predlaže svoje uže teme radova (neke od njih su vezane za temu broja, a druge su po izboru urednika) koje autori mogu izabrati i pisati o njima, ali autori su pozvani i osmisliti vlastitu temu rada. Sve su teme predstavljene u online tablici dostupnoj na našoj Facebook stranici. Svatko može odabrati ono što mu najviše odgovara.

Psychē objavljuje izvorne studentske znanstveno-istraživačke radove, studentske pregledne radove i osvrte na medijske prikaze psiholoških tema. Više o znanstvenom pisanju općenito možeš pronaći u dokumentu Znanstveno pisanje za psihologe. Niže su navedene specifikacije za svaku od vrsta radova.

Studentski znanstveno-istraživački rad

Studenti u Psychēu mogu objaviti vlastite znanstveno-istraživačke radove. Naslovi ulomaka generalno trebaju pratiti uobičajenu strukturu znanstveno-istraživačkog rada: uvod, metode (mjerni instrumenti, sudionici, postupak), rezultati, rasprava (nedostaci i buduća istraživanja), zaključak. Za takve radove broj riječi nije ograničen. Rad treba sadržavati sažetke (150-200 riječi) na hrvatskom i engleskom jeziku te 3-6 ključnih riječi navedenih abecednim redom ispod svakog sažetka.

Studentski pregledni rad

U studentskom preglednom radu važno je što podrobnije prikazati određenu temu. Ovakav rad predstavlja cjelovit pregled nekog problema ili područja istraživanja na osnovi već objavljenih radova, ali sadrži originalne analize, sinteze ili prijedloge za daljnja istraživanja. Ima opsežniji uvod i raspravu nego izvorni istraživački rad. Naglasak je na povezivanju teorija i rezultata dobivenih u većem broju istraživanja na određenu temu kako bi se dobila šira slika o području istraživanja. Također se potiče da se u radu kritički evaluiraju metoda istraživanja i korišteni statistički postupci, osobito ako različita istraživanja dobivaju oprečne rezultate. Pregledni rad nije samo opisivanje radova koje smo našli na određenu temu. Potrebno je promisliti na što želimo dati odgovor, odnosno koje je istraživačko pitanje o materijalu. Cilj preglednog rada je iz već poznatoga izvući neke nove zaključke.

Za razliku od istraživačkih radova, ovi se radovi oblikuju u strukturu „uvod – središnji dio – zaključak“, s tim da središnji dio autor samostalno organizira u manje smislene cjeline čiji su naslovi vezani za specifične koncepte koji se u njima razrađuju. Uvod treba pratiti tzv. strukturu lijevka, gdje se iz općenitog prelazi u specifično i dolazi do cilja rada. Treba minimizirati pristranost u odabiranju podataka koji se citiraju, transparentno objasniti zašto su odabrane baš te informacije i s kojim ciljem. Tvrdnje se trebaju ilustrirati i potkrijepiti s više nezavisnih dokaza odnosno znanstvenih radova, a veliki oprez treba primijeniti kod kauzalnog zaključivanja: ono je dopušteno samo ako se citira eksperimentalni rad, inače se govori o predikciji ili povezanosti. Općenito treba prednost davati hrvatskim izrazima (npr. psihičko umjesto mentalno, samoubojstvo umjesto suicid).

Preferirana dužina je 5-6 kartica teksta (ne uključujući popis literature), ali rad može biti i dulji i kraći od navedenog. Rad treba sadržavati sažetke (150-200 riječi) na hrvatskom i engleskom jeziku te 3-6 ključnih riječi navedenih abecednim redom ispod svakog sažetka. Ova vrsta članka mora sadržavati više od deset referenci.

Osvrt na knjigu ili film

Knjiga ili film odabran za osvrt ne mora sam po sebi biti direktno vezan za psihologiju, no nužno je da se ono na što se autor osvrće odnosi na psihologiju. Osvrt smije obuhvaćati najviše pet stranica teksta.

Specifikacije su pravila o izgledu članka te molimo sve autore da ih poštuju.

• Margine 2,5 cm sa svih strana, stil Times New Roman i prored 1,5 s razmakom iza odlomka. Font sažetka i abstracta 11, font teksta u radu 12, fontovi naslova članka te naslova i podnaslova ulomaka 14.
• Naslov poravnat na sredinu. Informacije o autoru, naslovi i podnaslovi ulomaka poravnati na lijevo. Tekst članka poravnat obostrano.
  • Informacije o autoru uključuju: ime i prezime, fakultet i odsjek, ORCID. Informacije trebaju biti napisane jedna ispod druge i poravnate na lijevo. Ako članak ima više autora, informacije navodite prvo za jednu pa za drugu osobu itd.
• Svaki odlomak u radu treba biti uvučen tabulatorom. Ostavlja se prazan red prije naslova idućeg odlomka (nakon naslova odlomka i odgovarajućeg odlomka se ne ostavlja prazan red).
• Ako se referenca u popisu literature proteže u više redova, svi osim prvog reda se pomoću ravnala trebaju uvući za 1 cm. Popis literature ima jednostruk prored.
• Svaka tablica i slika imaju naslove (naslov stoji iznad tablice, a ispod slike). Tablice i slike prilažu se na samom kraju članka, a u tekstu treba naznačiti gdje se nalazi koja tablica ili slika.

ORCID je digitalni kôd istraživača koji možeš besplatno i brzo izraditi ovdje.

Raspored u članku treba biti sljedeći (ako vaš članak ne sadrži neki dio, preskačeš ga):

1. Naslov
2. Informacije o autoru
3. Sažetak
4. Rad
5. Literatura
6. Abstract
7. Prilog – sve tablice i slike (uključujući grafove) koje idu uz članak

Primjer ispravno formatiranog članka možeš vidjeti ovdje. Ako vam neke specifikacije nisu jasne, slobodno se se obratite svome uredniku.

Prilikom navođenja referenci poštuju se APA-ina pravila o referenciranju (https://apastyle.apa.org/, http://www.bibme.org/citation-guide/apa/) i maksimalno se izbjegava navođenje sekundarnih izvora. Više o referenciranju možeš saznati iz dokumenta Upute za referenciranje i na radionici za autore. Kratki vodič za citiranje dostupan je ovdje, a detaljnije upute dostupne su ovdje.

Iako vjerujemo da studenti znaju kako je plagiranje etički neprihvatljivo ponašanje koje zabranjuje i Kodeks etike psihološke djelatnosti, naglašavamo da je u Psychēu plagiranje najstrože zabranjeno. Autori su odgovorni za originalnost i autorstvo svojeg rukopisa. Uz to, naglašavamo da se prevođenje rečenica ili ulomaka također smatra plagiranjem. Napominjemo da autor mora biti upoznat s izvorom literature kojeg navodi te je tako zabranjeno sekundarne izvore navoditi kao primarne ako ih autor nije pročitao. Radovi će prije objave biti analizirani softverom za detektiranje plagiranja.
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, a svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom ili elektroničkom formatu. Članci objavljeni u časopisu se, uz prikladno navođenje izvora, smiju besplatno koristiti u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe.

Autor šalje prvu verziju članka uredniku. Prilikom slanja prve verzije članka uredniku dokument se treba nazvati „Prezime autora_V1“. Kada se šalje nova verzija, mijenja se i broj verzije (npr. V2). Urednik komentira rad i vraća ga uz povratnu informaciju. Autor shodno sugestijama dorađuje članak i vraća ga uredniku. U prosjeku se prije slanja članka na recenziju formiraju barem tri verzije teksta. Po završetku procesa dorađivanja članka s urednikom nastaje finalna autorska verzija rada. Ona se zatim šalje na peer review i recenziju, a potom na lekturu. Recenzent dobiva članak bez osobnih informacija o autorima, a autori ne znaju . Shodno komentarima recenzenta, od autora se mogu zahtijevati dodatne preinake u članku. Usavršeni članak koji je prošao lekturu, recenziju i prijelom spreman je za objavu.