Hustle kultura i Haute Couture: The Devil Wears Prada

Hustle kultura i Haute Couture: The Devil Wears Prada

Ana Marija Stipanić

„Ne budi smiješna Andrea, ovo bi svatko htio.” (Frankel, 2006, 01:38:06) – jedna je od najpoznatijih rečenica koju ozloglašena glavna urednica modnog časopisa Runway, Miranda Priestly, upućuje protagonistici filma The Devil Wears Prada. Ono što Miranda smatra da bi svatko htio jest užurban, ekstravagantan i teško dostižan, uspješan život u modnoj industriji. U uvodnoj montaži filma protagonistica Andrea Sachs prikazuje se tijekom svoje pripreme za razgovor za novi posao. Inače novinarka, u prvih nekoliko minuta Andrea je prikazana kako odudara od svijeta visoke mode. Ne posvećuje previše pažnje tomu što će odjenuti i obuti, kako joj izgleda frizura ili hoće li maskara učiniti da izgleda profesionalnije. Mirandi pak, na prvi pogled, nije jasno zašto bi se takva osoba prijavila za radno mjesto u njenom časopisu, ali odluči riskirati i zaposliti je kao svoju osobnu pomoćnicu. Smatrajući to prilikom koja se nudi jednom u životu, Andrea entuzijastično počinje raditi za prestižan časopis Runway na čuđenje, ali i podršku svojih prijatelja i partnera Natea. Oni pak smatraju da se Andrea neće uklopiti u glamuroznu i nemilosrdnu haute couture imperiju. Haute couture ili visoka moda odnosi se na odjeću koju su od luksuznih materijala proizvele vodeće modne kuće (Merriam-Webster, n.d.). Početak svakako nije bio lak za novoga člana Runwaya. Osim ponižavajućih komentara i zahtjeva nadređene – Mirande , Andreina kolegica, viša asistentica Emily, nema želju da joj pomogne. Ipak, nakon početnog razdoblja učenja i prilagodbe Andrea uhvati konce igre i počinje napredovati. S druge strane, prijatelji i Nate više je ne prepoznaju i njihovi odnosi pate. Naime, Andrea je čak i tijekom privatnih druženja Mirandi dostupna za komunikaciju mobilnim telefonom kako ju ne bi nekim svojim postupkom razočarala. Do kulminacije dolazi prije putovanja na tjedan mode u Parizu kada ju posao toliko obuzima da Nate odluči prekinuti njihov odnos. Tijekom boravka u gradu ljubavi Andrea postane svjesna svojih prioriteta te nakon povratka daje ostavku i pokušava popraviti odnose s ljudima koje je povrijedila na svome putu do uspjeha. Odluči slijediti svoju strast i zaposliti se u njujorškim novinama. Prije nego što Miranda Priestly, osim kao stručnjak za nijanse plave boje bude predstavljena i kao očigledni poticatelj hustle kulture, potrebno je sam termin definirati. Angažiranost van radnoga vremena, žrtvovanje sna zbog posla, što postaje nešto čime se treba hvaliti, te vjerovanje da je odmor gubljenje vremena samo su neke karakteristike ove radne etike, prema Yuningsih i suradnicima (2023). Pobornici hustle kulture smatraju da je hustling pravi put kojim se dolazi do uspjeha. Napornim radom i danonoćnom produktivnosti može se postići što god se poželi (Steedman i Brydges, 2022). Griffith (2019) u svome članku u New York Timesu bez ustručavanja ovaj fenomen naziva prevarom. Naime, uvjeravanje novih generacija da je neprekidna produktivnost ključ svega najviše koristi nekolicini na vrhu korporacija. Danas nije dovoljno da podnosiš ili da ti se samo sviđa tvoj posao već ga moraš voljeti, a zatim dopustiti da preplavi tvoj identitet i izjednači ga s onim tvoga poslodavca. Moguće je da postoje primjeri kada ljude ne treba uvjeravati, već oni istinski smatraju da je hustle jedini pravi poziv, ali Griffith (2019) naglašava utjecaj uspješnih ljudi i društvenih mreža koje potiču toksičnu produktivnost. Može se zaključiti da je hustle radoholizam u novom ruhu koji se nameće kao organizacijska kultura, upakiran s ukrasnom mašnicom i serviran kao poželjan trend novim generacijama na radnom tržištu. Na taj način poslodavci bez grižnje savjesti mogu iskorištavati svoje zaposlenike, a da oni imaju dojam da su dobitnici u tome odnosu. Utjecaj na identitet, koji spominje Griffith (2019), jasno se vidi u evoluciji stila Andree Sachs. Na početku filma to je sramežljiva djevojka koja nosi široku odjeću i pokušava se ne isticati. Nakon podrugljivih pogleda i komentara nadređene i kolega Andrea se želi dokazati kao netko tko zaslužuje mjesto u Runwayu i počinje više brinuti o svome izgledu. U filmu je taj prijelaz prikazan kao preobrazba u bolju Andreu, s više samopouzdanja, iako njene vrijednosti polako postaju dijametralno suprotne onima koje je imala na početku. Od ugodne i brižne postala je osoba kojoj je važnije kako je drugi, odnosno nadređena, percipiraju i spremna je poniziti sebe ili druge kako bi uspjela. Kada joj se ukazala prilika da zamijeni Emily u Parizu tijekom tjedna mode, prihvatila je Mirandin poziv, iako je znala koliko će to povrijediti njezinu kolegicu koja se mjesecima pripremala za taj veliki događaj. Također se mijenja Andrein način govora i humor koji postaju nekarakteristično izravni i sarkastični, odnosno nalik onima njezinih kolega. Prema Balkeran (2020) posvećenost i produktivnost nadređenoga određuje stupanj očekivane posvećenosti i produktivnosti ostatka organizacije. Ta očekivanja mogu utjecati na to kako se pristupa radnim zadacima. Prvi dolazak Mirande Priestly popratio je uzvik njezina suradnika Nigela koji je uputio zaposlenicima (Frankel, 2006, 00:05:06): „Gird your loins!” (u prijevodu: „Opašite bokove!”). Panika koja se javi među prisutnima da sve dovedu do savršenstva prije nego li Miranda kroči u prostorije Runwaya dokaz je njene reputacije u organizaciji. Očekuje visoku razinu pripreme i produktivnosti svojih podređenih te spremnost da promijene sve što su napravili ako ona to poželi u tome trenutku. Štoviše, bilo bi poželjno da znaju njenu sljedeću misao prije nego što je ona izgovori. Osim što od svojih asistentica Emily i Andree očekuje da brinu o njenim radnim obavezama, moraju se pobrinuti i za njene privatne obaveze, kao i želje Mirandinih dviju kćeri. U jednome trenutku Andrea je čak prikazana kako radi školski projekt koji je potreban Mirandinim djevojčicama. Hustle kultura utječe na pojavu depresije i anksioznosti koje se mogu javiti kao rezultat stresa i dugog radnog vremena (Psychreg, 2022). Kako Mirandino ponašanje utječe na zaposlenike, odlično oslikava Andrea rečenicom: „Ona nije sretna ako svi oko nje nisu uspaničeni, s mučninom ili suicidalni.” (Frankel, 2006, 00:24:42). Tijekom prilagodbe Andrea doživljava visoku razinu frustracije i iscrpljenosti pokušavajući pratiti Emilyne stope i ispuniti svaki Mirandin zahtjev. Kada dobro obavi neki zadatak, ne dobije ni sjenu pohvale, ali kada ne uspije ispuniti nemoguć zadatak (primjerice, organizirati let privatnim avionom za vrijeme uragana), dobije jednako nemoguć zadatak kao kaznu. Prema Anseel i Lievens (2007) upravo povratna informacija utječe na zadovoljstvo poslom, a jedan od mehanizama toga utjecaja jest kvaliteta odnosa nadređenoga i zaposlenika.


Biti u začaranom krugu neprestanog rada danas je lakše nego ikada. Tehnologija koja je postala uvriježena u našemu svakodnevnom životu potiče varljiv osjećaj dostupnosti. Kada se napusti ured, povezanost se može nastaviti pomoću platformi koje se nude kao alat efikasne komunikacije (Balkeran, 2020). Pozivi Mirande ili Emily u bilo koje doba dana ili noći postali su nova normala Andrei nakon nekoliko mjeseci rada u Runwayu. Svaki trenutak koji provede van Mirandina vidokruga, u društvu svojih prijatelja, dečka ili obilježavajući rođendan svoga oca, prekinut je zvukom mobilnoga telefona, koji znači da još nešto treba obaviti, premda je radno vrijeme davno završilo, što utječe na njezine bliske odnose. Kada se požali Nigelu kako joj društveni život visi o koncu, on joj to predstavi kao znak da dobro radi svoj posao: „Obavijesti me kada ti čitav život ode u vjetar, to je znak da je vrijeme da dobiješ unapređenje!” (Frankel, 2006, 00:57:11). Jasno je koliko se među zaposlenicima Mirandina carstva normaliziralo i poticalo da se sve podredi poslu kojim se bave. Hustle kultura ima određenih sličnosti s radoholizmom, koji se definira kao potreba za radom koja ometa zdravlje, dobrobit i društvene odnose (Matuska, 2010). Stoga se može očekivati da će hustle slično utjecati na partnerske odnose, kao što se to pokazalo s radoholizmom. Prema Shifron i Reysen (2011), ponašanje radoholičara negativno utječe na njihove romantične odnose. Posao toliko počinje upravljati s tim što Andrea radi, misli i osjeća da Nate odluči prekinuti njihov romantični odnos. Naravno, u istom trenutku zazvoni Andrein mobilni telefon i ona bira javiti se. Nate joj okreće leđa izjavljujući da je ona zapravo u vezi s osobom na čije pozive uvijek odgovara. Miranda postaje osoba kojoj se Andrea divi, a ona počinje uživati u uspjehu koji je postigla. Međutim, vraća se u doticaj sa stvarnošću kad Vraga (Mirandu), inače obučenog u Pradu, prvi put vidi ranjivu u hotelskom ogrtaču dok govori o pokretanju razvoda. U toj sceni saznajemo cijenu postignuća Mirande Priestly. Zna da je javnost vidi kao ženu opsjednutu svojom karijerom koja je otjerala još jednog muža. Tvrdi da ju nije briga za to što pišu o njoj, nego ju najviše pogađa to što smatra da je ponovo iznevjerila svoje kćeri. Ono u čemu film The Devil Wears Prada uspijeva jest prikazati koliko druga područja života mogu patiti i na što su sve spremni ljudi kada im je karijera središte svijeta. Upravo kada Miranda iznevjeri svog dugogodišnjeg suradnika Nigela kako bi zadržala svoje mjesto na čelu Runwaya, Andrea počinje preispitivati svoje odluke. Ne želi više biti dio zajednice u kojoj cilj opravdava sredstvo, te se vraća svojoj izvornoj strasti – novinarstvu. Teorija kojom bi se moglo objasniti Andreino ponašanje tijekom filma jest teorija samoodređenja (Deci i Ryan, 1985). Naime, prema spomenutoj teoriji introjekcija je tip motivacije gdje je ponašanje internalizirano, ali nije postalo dijelom identiteta osobe. Međutim, ako se određeno ponašanje ne odradi, dolazi do osjećaja krivnje. Integrirana je motivacija ponašanje u koje se osoba upušta jer je usklađeno s vrijednostima i interesima osobe. Andreina motivacija tijekom rada u Runwayu može se opisati konceptom introjekcije jer je Miranda uvijek predstavljala vanjski čimbenik koji je Andrea htjela zadovoljiti i tim se sve više udaljavala od svojih vrijednosti. Unatoč tome što nije u potpunosti prikazano na kraju filma, na temelju zadovoljstva koje Andrea pokazuje promjenom radnog mjesta može se pretpostaviti da će motivacija za rad u novinarstvu biti integrirana. Od Andree, ali i Mirande, možemo naučiti da glamur i sjaj ne mogu nadomjestiti umor i patnju koji se kriju iza života posvećenog isključivo poslovnom uspjehu te da status ne može zamijeniti zadovoljstvo koje osjećamo kada radimo ono što volimo.

Literatura

Anseel, F. i Lievens, F. (2007). The long-term impact of the feedback environment on job satisfaction: A field study in a Belgian context. Applied Psychology, 56(2), 254-266.

Balkeran, A. (2020, 26. svibnja). Hustle Culture and the Implications for Our Workforce. CUNY Academic Works. https://academicworks.cuny.edu/bb_etds/101

Deci, E. L. i Ryan, R. M. (1985). Intrinsic motivation and self-determination in human behavior. Plenum Press.

Griffith, E. (2019, 26. siječnja). Why are young people pretending to love work? The New York Times. https://www.nytimes.com/2019/01/26/business/against-hustle-culture-rise-and-grind-tgim.html

Merriam-Webster. (n.d.). Haute Couture. U Merriam-Webster.com dictionary. G. & C. Merriam Co. Preuzeto 2024, 27. siječnja. https://www.merriam -webster.com/dictionary/haute%20couture

Psychreg. (2022, 29. rujna). Why hustle culture can do more harm than good to your mental health? https://www.psychreg.org/hustle-culture-harm-mental-health/

Shifron, R. i Reysen, R. R. (2011). Workaholism: Addiction to Work. Journal of Individual Psychology, 67(2).

Steedman, R. i Brydges, T. (2022). Hustling in the Creative Industries: Narratives and work practices of female filmmakers and Fashion Designers. Gender, Work & Organization, 30(3), 793–809. https://doi.org/10.1111/gwao.12916

Yuningsih, Mardiana, N., Jima, H. i Prasetya, M. D. (2023). The effect of hustle culture on psychological distress with self compassion as moderating variable. Advances in Social Science, Education and Humanities Research, 1062–1073. https://doi.org/10.2991/978-
2-38476-046-6_102

Categories: osvrt na film
Tagged: