Depresija i fotografije na Instagramu

• Post by: bivanovic
• 01.05.2019.
• Comments off

Bruno Benaković

Reece, A.G. i Danforth C.M. (2017). Instagram photos reveal predictive markers of depression. EPJ Data Science, 6-15.

Obzirom na nagli porast u korištenju društvenih mreža, Reece i Danforth (2017) smatraju da bi neki obrasci našeg korištenja mogli biti dobri prediktori razvitka psihičkih poremećaja. Autori tvrde da se do sada provodila samo analiza tekstova kako bi se predvidjela pojava depresije,, no da bi fotografije mogle biti još plodniji medij za istraživanje. U ovom istraživanju, provjerilo se je li moguće previdjeti pojavu depresije na temelju fotografija korisnika na Instagramu.

U istraživanju Reecea i Danfortha (2017) korištene su različite računalne metode za izvlačenje određenih karakteristika iz slikovnih podataka (boja, svjetlina itd.) poput strojnog učenja, procesiranja slika i ostalo. Prva hipoteza istraživanja bila je da će se pomoću podataka izvučenih iz objavljenih fotografija i povezanih meta-podataka moći jasno razlikovati zdrave korisnike od korisnika koji pate od depresije. Kako bi to učinili, odabrali su određene karakteristike fotografija kao potencijalne indikatore depresije. U prijašnjim istraživanjima utvrđeno je da zdrave osobe povezuju tamnije i sivlje boje s negativnim raspoloženjem te preferiraju svjetlije i življe boje, dok s druge strane osobe koje pate od depresije preferiraju tamne i sive boje (Boyatzis, Varghese, 1994; Carruthers, Morris, Tarrier, Whorwell, 2010; Hemphill, 1996; Barrick, Taylor, Correa, 2002; prema Reece & Danforth, 2017). Na temelju tih podataka, u istraživanju su gledane svjetlina, saturacija i nijansa objavljenih fotografija te jesu li korišteni filteri za promjenu karakteristika fotografija. Nadalje, pratili su ima li na fotografijama koje su ispitanici objavili ljudskih lica te koliko ih je, što je predstavljalo proksimalnu mjeru razine društvene aktivnosti ispitanika. Također, autori su pratili broj komentara i likeova dobivenih na svaku objavu te učestalost objavljivanja.

Rezultati nekih istraživanja (Bruce & Hoff, 1994; Cornford, Hill, Reilly, 2007; prema Reece & Danforth, 2017) upućivali su na mogućnost da se osobe koje pate od depresije nakon dijagnoze počnu poistovjećivati sa svojom dijagnozom. Vođeni takvim rezultatima, Reece i Danforth (2017) razmotrili su mogućnost da bi osobe s depresijom mogle na svoje račune objavljivati fotografije koje odgovaraju njihovoj poistovjećenosti s dijagnozom depresije. Drugim riječima, moguće je da je sadržaj analiziran nastao pod utjecajem identifikacije osobe s depresijom umjesto da je nastao nesvjesno te time ukazivao na prisutnost depresije. Zbog toga su autori postavili drugu hipotezu da će se Instagram objave osoba s depresijom prije dobivene kliničke dijagnoze moći razlikovati od objava zdravih ljudi.

Podaci su prikupljeni pomoću platforme American’s Mechanical Turk. Napravljeni su drugačiji upitnici za osobe s dijagnozom depresije te za zdrave osobe. Oba upitnika ispitala su povijest depresije i redovitost korištenja Instagrama. Pomoću CES – D (skala depresivnosti Centra za epidemiološka istraživanja) provjerilo se imaju li ispitanici koji su rješavali upitnik za osobe s depresijom zaista depresiju. Pri kraju upitnika, ispitanike koji su zadovoljili kriterije tražilo se za dopuštenje da se prikupe podaci o njihovom korisničkom imenu te njihova povijest korištenja Instagrama. Prikupljeno je ukupno 43,950 fotografija od 166 korisnika Instagrama, od kojih je 71 nekada imao depresiju.

Rezultati istraživanja pokazuju da su fotografije ispitanika s depresijom obično bile više plave, sive i tamne. Nadalje, objave ispitanika s depresijom češće su imale više komentara i manje „lajkova“ nego objave zdravih ispitanika. Također, ispitanici s depresijom su češće objavljivali fotografije koje su sadržavale ljudska lica, međutim one su prosječno sadržavale manji broj lica po fotografiji od fotografija zdravih ispitanika. Autori smatraju da bi objavljivanje fotografija s manjim brojem ljudskih lica od zdravih osoba mogao biti indikator manjeg socijalnog kruga osoba s depresijom. Međutim, nisu ponudili moguće objašnjenje zašto su osobe s depresijom češće objavljivale fotografije. Na kraju, ispitanici s depresijom su rjeđe koristili filtere na svojim fotografijama od zdravih ispitanika. Kada filteri jesu korišteni, nađena je preferencija prema „Inkwell“ filteru koja čini sliku crno – bijelom. Zdravi ispitanici pokazali su preferenciju prema filteru „Valencia“ koji povećava svjetlinu.

Rezultati ovog istraživanja potvrdili su obje hipoteze. Nadalje, otvaraju mogućnost da se devijacije u mentalnom zdravlju iskazuju u korištenju društvenih mreža te da mogu biti identificirane. Autori se nadaju da će ovo istraživanje biti među prvim stepenica prema efektivnoj provjeri mentalnog zdravlja u današnjem digitalnom svijetu.

Literatura

Reece, A. G. i Danforth C. M. (2017). Instagram photos reveal predictive markers of depression. EPJ Data Science, 6-15.